Tri glavna izazova u automatizaciji logistike

Tržište e-trgovine ubrzano i svakodnevno raste. Povećanjem internet prodaje povećava se i potreba za većim skladištima i distribucijskim centrima te sustavima automatizacije. U takvim centrima  pohranjuju se i otpremaju proizvodi za krajnje korisnike ili za poslovni sektor.  

S obzirom na internacionalizaciju distribucijskih lanaca, ključ uspjeha leži u učinkovitoj logistici. Kako bi se učinkovito upravljalo lancima opskrbe kontinuirano raste broj velikih skladišta i distribucijski centara. Spomenuti distribucijski centri mogu djelovati na različite načine: 

• tvrtka samostalno upravlja skladištem i distribucijskim centrom (vlasnički) 
• treća strana upravlja skladištem za određenog kupca (Third-party logistics, 3PL) 
• treća strana obavlja sve logističke procese za više kupaca u istom skladištu (3PL, multi-client) 

Uz opisanu diferencijaciju između vrsta skladišta, odnosno distribucijskih centara, povećava se  potreba za agilnošću i mogućnostima rekonfiguracije. Vlasničko skladište promjenama se prilagođava sporije od 3PL skladišta, čak i ako se uzme u obzir utjecaj sezonske robe. Osim toga, pružatelji Third-Party Logistics usluge moraju biti agilni, budući da korisnici njihovih usluga uobičajeno sklapaju ugovore na samo jednu ili dvije godine. Imajući u vidu promjenjive zahtjeve kupaca, IT sustavi i infrastruktura skladišta također moraju biti vrlo fleksibilni. 

Glavni izazovi s kojima se suočava tržište automatizacije logistike su: 

• održavanje učinkovitosti i propusnosti u okviru asortimana proizvoda koji se stalno mijenja 
• pružanje mogućnosti za brzu obuku i podršku privremenom osoblju 
• brža integracija ljudi, ručnih sustava podrške i automatizacija 

Iako postoje mnogi pojedinačni koncepti za skladišta, uočljiv je trend rasta interesa prema odabiru većih skladišnih objekata. Dobar primjer je novi objekt Amazona u Stantonu u Delawareu. U ovom distribucijskom centru, 10 000 robota ima veliku brojčanu prednost naspram 1 000 ljudskih radnika u skladištu od 340 000 m2. Sama veličina takvog objekta kao i širok asortiman proizvoda ilustriraju potrebu za novim konceptima interakcije čovjeka i robota. 

Sigurnost kao ključni čimbenik 

Kada je u pitanju automatizacija, sigurnost je uvijek ključni faktor. U današnje vrijeme, postoje dva koncepta koji osiguravaju kako ne bi došlo do stradanja ljudi na radnom mjestu. 

Prvi i najlakši način je držati ljude potpuno odvojenim od automatiziranog područja tijekom rada sustava. To se postiže sigurnosnim mjerama kao što su laserske barijere ili svjetlosne ograde, pa čak i ograde oko područja sustava. Kad god se ova sigurnosna barijera probije, cijeli sustav ili njegovi dijelovi se gase, zaustavljajući rad sustava. Primjer ovakvog sustava prikazan je na slici niže gdje su stanice za komisioniranje robe smještene na vanjskom rubu robotiziranog logističkog skladišta, što može dovesti do velikih udaljenosti transporta robe, i imati znatan utjecaj na učinkovitost. 

Drugi trenutno dostupni sigurnosni koncept predlaže da svako automatizirano transportno vozilo postane intrinzično sigurnim, korištenjem certificiranih sigurnosnih senzora, kao što su laserski skeneri. Iako takav način omogućuje odličnu suradnju između radnih područja, također dovodi i  do značajnog povećanja troškova cjelokupnog sustava, budući da svako vozilo mora biti opremljeno skupom tehnologijom. To se posebno odnosi na velika skladišta budući da se troškovi sigurnosnog sustava povećavaju s brojem robota koji se koriste. 

Iz navedenog možemo zaključiti kako postoji hitna potreba za novim načinima ostvarivanja sigurnosti u povezanim skladištima, kao što je mobilna zaštita oko samog čovjeka, a ne stroja. Takav koncept bi omogućio integraciju komisijske stanice iz našeg primjera sa skladištem, kao što je prikazano na donjoj slici, te bi se posljedično smanjile putne udaljenosti, rasporedile zadaće i narudžbe između ljudske i robotske radne snage.  

U drugom blog postu upoznat ćemo vas s konceptom sustava sigurnosnih prsluka. Pratite nas…  

Glavni cilj KONČAR – Institut za Elektrotehniku je pružanje rješenja u području željezničke i elektroenergetske opreme i sustava. Međutim, prepoznajući ogroman potencijal razvijene tehnologije Sustava sigurnosnih prsluka (SVS), objavljujemo ovu seriju članaka kako bismo privukli partnere zainteresirane za dovođenje ovog proizvoda na tržište.  

Ovaj projekt je podržan programom istraživanja i inovacija Europske unije Obzor 2020 u okviru sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava br. 688117 (SafeLog). 

SafeLog projektni konzorcij činili su: 

• Karlsruhe Institute of Technology 
• Swisslog 
• Czech Technical University in Prague 
• Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva 
• Fraunhofer Institute for Material Flow and Logistics 
• KONČAR – Institut za Elektrotehniku